Prelistavam januarski National Geographic

Kad započne godina, započne i novi ciklus pretplate za mene; to jest, stiglo je podsećanje da je vreme za obnovu pretplate. Šta da radim?

National Geographic Srbija, januar 2012.Znate već, poštari su se pretvorili u Morloke, a ja sam jadni mali Eloi i ne smem da izađem na ulicu da me Morloci ne bi pojeli. A oni sve čine da me namame napolje: poslednja dva puta namerno nisu oštetili pristigle primerke National Geographica samo da bi me prevarili da se opet pretplatim. Kao, pronikli su u moj plan da neko vreme kupujem primerke na kiosku i tako napravim bar jednu neprekinutu seriju nepocepanih primeraka u kolekciji. Šta da radim?…

Redovni pretplatnik sam od broja 4 (februar 2007). Brojeve 2 i 3 sam kupio na kiosku, a za prvi broj bejah zakasnio jer nisam znao da se uopšte pojavio… Posle sam zamolio Igora da mi izvuče jedan primerak iz remitende, pa je i to konačno bilo nadoknađeno. Jedan primerak nikad nije stigao poštom, a jedan je jako kasnio, pa sam ih nadoknadio na kiosku. Prosek je dobar. Samo da nije tog strašnog cepanja. Šta da radim?…

Pošta traži da stavimo poštanske sandučiće na uličnu stranu kapije. To se neće desiti, jer ja ne mogu da provodim život braneći sadržaj sandučeta od lopova i bolesnika kojima je cilj da unište nešto tuđe, šta god to bilo. Da, već sam video polomljene brave i prozorčiće na takvim sandučićima. Ako stavim sanduče sa unutrašnje strane, pa ostavim prorez, onaj što ima veći broj cipela nego IQ će opet praviti origami od mojih primeraka časopisa. Šta da radim?…

Znam: puštam Radio Paradise i prelistavam januarsko izdanje.

– * –

Naslovna stranica – Previše belila za moj ukus. ali dobro, valjda je tako moralo biti. Vidimo jedno lice, ali polovine su od dve osobe; duhovit način da se najavi centralna tema broja.

Forum – Čitaoci ponekad preteruju sa poetično-patetičnim tonom svojih javljanja; meni takav ton nije po volji. Nasuprot tome, baš volim kad neko pogodi u žicu. Takvo je pismo jednog moreplovca, koji iz ličnog iskustva svedoči o monumentalnosti zvezdanog neba tokom mirnih noći nad okeanom.

Preuzmite izbor fotografija iz časopisa National Geographic

Prizori – Tri duplerice u koje bih mogao da gledam ceo dan… Čuvar mazgi “iza scene” tokom koride; posao tih gizdavo ukrašenih životinja je da izvuku ubijenog bika iz arene… Hiljade budističkih sveštenika, koji u savršenom redu sede ispred hrama i pored baklji: simetrična forma se pruža u nedogled… Na trećoj slici, bilo bi potrebno mnogo vremena da rastumačite šta se to vidi; reč je o žabi-pecaču iz Indonezije koja od sebe napravi perfektnu zamaskiranu kulisu pod vodom za hvatanje naivnih ribica.

Vaša fotografija – Posle greške štampara u prošlom izdanju, skeptičan sam prema rezultatu objavljenom na stranicama časopisa. Nažalost, opet je takav slučaj; srećom, ispravnu fotku ćemo naći na matičnom sajtu NG Srbija. Čitateljka iz Sombora je uhvatila čarobni momenat kada se na jednoj strani neba priprema oluja, a na drugoj strani postoji koso sunce. Autorka fotke je uhvatila to čarobno svetlo, a zanimljiv kadar u prelepom bačkom gradu nije teško uhvatiti.

Danas: kratki članci – Četiri kratka članka u ovom delu… Priča o šestom prstu kod krtice: na suprotnoj stani od palca, razvija se pseudo-palac koji pomaže u kopanju… Jeste li čuli za primitivnu, ali efikasnu tehniku smanjivanja ljudske glave koju su upražnjavali domoroci Južne Amerike? Ovde je objašnjeno kako su to činili… Da je koza korisna životinja, to već znamo; kozje mleko je na visokoj ceni. Ali, jeste li znali da koze mogu da posluže i kao “kosači” u preventivi od šumskih požara? Iznajmljivanje stada je postao zanimljivi sporedni biznis… Da bi pregledali mladunce panda koje pripremaju za naseljavanje u prirodi, kineski naučnici pribegavaju jedinstvenoj meri protiv navikavanja panda na ljude: sami se oblače u kostime pandi… Veliki zemljotres i prateći cunami ne samo da su odneli 15.000 života i pride izazvali ogromnu materijalnu štetu, nego sve posledice još nisu sagledane. Milioni tona krša su završili u moru i taj sadržaj sad struje nose ka istoku.Kroz tri godine, stići će do obala Severne Amerike…

Sutra: velika ideja – Takođe bogat odeljak časopisa; obožavam ove kratke, slasne informacije. Naučnici se pripremaju za geološki podvig: prodor kroz 4 km vode i još 6 km zemljine kore da bi doprli do Zemljinog omotača. Cilj je dosegnuti uzorke zelenog kamena hrizolita u sirovom stanju; zasad o njemu znamo samo onoliko koliko vulkani izbace, što ne odgovara realnoj slici… Da li ste mogli i da pretpostavite: bakterije mogu da posluže za efikasno uklanjanje nepoželjnih mineralnih naslaga sa skupocenih fresaka na zidovima crkava… Inženjerska disciplina biomimetika se bavi proučavanjem rešenja koja je priroda dala da bi olakšala nekim životinjama; simulacija teksture ajkuline kože ima silne potencijale – od smanjenja broja bakterija na površini medicinskih uređaja do povećanja efikasnosti rada vetrenjača… Saznajemo o neobičnom načinu topljenja leda na Antarktiku

– * –

Pa onda veliki, glavni članci.

Tajne blizanaca – Naslovni članak kreće na najefikasniji mogući način: nizom fotografija deset parova blizanaca. No, nije reč o veselim i neobičnim pričama iz života: reč je o ozbiljnom istraživanju koje je dovelo do radikalnog zaključka o tome da priroda i odgoj nisu jedini elementi uticaja razvoja ličnosti. Epigenetika je nova disciplina koja tvrdi da postoji i treći element koji služi kao vezni faktor između naših gena i naše okoline, a koji ponekad deluje nasumično i oblikuje nas onakvima kakvi smo. Istraživanje razlika između jednojajčanih blizanaca je idealni način za proučavanje tog faktora.

Odleđivanje ledenog čoveka (iliti Odmrznut) – Znatiželja je bila jača od ideje o prostom čuvanju zaleđenog tela praistorijskog čoveka: Ledeni čovek iz Bolcana u Italiji je odleđen i nad njim je izvedena jedinstvena obdukcijska analiza. Od ranije se zna da je Ledeni čovek bio ubijen strelom; sada su istraživanja usmerena na neke nove odgovore…

Veliko kopanje (iliti Zlatne poglavice iz Paname) – Jedno arheološko nalazište više liči na Ali Babinu pećinu iz bajki. Arheolog Hulija Majo je naišla na grob nekog poglavice na lokalitetu El Kanjo u Panami. Broj artefakata je neverovatan, a količina zlata je zapanjujuća. Mnoga pitanja su postavljena, a mnogi odgovori tek treba da budu utvrđeni…

Ledena patrola – Špartajući psećom zapregom duže severne strane Grenlanda u svojstvu pripadnika elitne vojne jedinice Sirijus, šest dvočlanih ekipa iz Danske daju sve od sebe da svaki pedalj teritorije bude posećen barem jednom u pet godina. Time se više nego simbolično iskazuje suverenitet Danske nad najvećim ostrvom na Zemlji. Kako izgleda kada vam život zavisi od čopora pasa i partnera u patroli, jedine osobe koju vidite tokom više meseci?…

So i zemlja – Afarska depresija u severnoj Etiopiji je oblast koja izgleda kao da je na drugoj planeti. Taj surovi predeo je zanimljiv geolozima zbog neobično visoke aktivnosti. No, ovo je i izvor prihoda okolnom stanovništvu: bogati nanosi soli su prikladni za eksploataciju…

– * –

Preostaje ciljna ravnina…

Vaš foto-arhiv – Široka porodica Banović, nisam ukapirao da li je iz Niša ili drugog mesta, u grupnom portretu. Pošiljalac fotke, potomak nekog od onih sa slike, pomenuo je sudbinu samo jednog člana familije sa slike.

Pogled u prošlost – Ričard Berd, istraživač National Geographica na Antarktiku, igra se sa štenadima upregnutim u malene sanke, na fotografiji prvi put objavljenoj 1930. godine. Sledi kratka, ali zanimljiva priča o iskušenjima čuvanja pasa u kampovima u snegu.

Završna reč – Igor Rill, glavni urednik srpskog izdanja National Geographica, rasvetljava još neke asocijacije na pitanje blizanaca. U jednom delu ovog pisma čitaocima, pronaći ćete i duhovitu opasku o tome da je razliku u starosti između blizanaca moguće povećati ako jednog krstite u crkvi koja poštuje julijanski kalendar, a drugog u crkvi čiji kanon poštuje moderni gregorijanski kalendar. Kako to? Istražite sami!

– * –

I kritika na kraju. Izvin’te, moram.

Po svom lošem običaju, uhvatio sam se ovog prelistavanja sa “blagim” zakašnjenjem. Međutim, ovog puta nisam jedini krivac. Taman da uhvatim sadržaje i veze sa matičnog sajta domaćeg izdanja časopisa, kad – sadržaj još nije bio objavljen!… Može biti da je bilo nekih problema u organizaciji, ali u današnje vreme mi je teško da razumem to. Neću da stajem Igoru na muku, mogu da naslutim da ne ide sve baš tako lako u matičnoj kući (on je džentlmen i nikad ne priča o takvim stvarima). Upozoravam na to da je prisustvo brendova na Vebu mač sa dve oštrice: neažurnost ponekad napravi gori utisak nego što bi napravio izostanak veb prisustva. Pravo rešenje je da veb sadržaj bude objavljen pre novog broja na kioscima; štaviše, to bi moglo da podigne atmosferu iščekivanja i izazove efekat veće potražnje.

$#$