Pulsari

Godišnjica koju mi, zaluđenici za astronomiju, zbog prirode datuma retko slavimo – na današnji dan, 1968. godine, objavljeno je otkriće pulsara.

Prvi pulsar, sada poznat pod nazivom CP 1919, otkriven je tokom jula prethodne godine na Pulsarkembridžkom univerzitetu od strane Jocelyn Bell Burnell. Jocelyn je radio teleskopom proučavala kvazare, koji su takođe bili nedavno otkriveni, i primetila nebesko telo koje šalje jake radio impulse svake 1,33 sekunde. U prvi mah se mislilo da su pomenuti signali veštačkog porekla te dokaz vanzemaljske inteligencije, tako da je prvi pulsar nazvan LGM-1 (od “little green man”, tj. mali zeleni ljudi).

Otkriće je podelila sa svojim supervizorom, Antonyjem Hewishom, i time dolazimo do jedne od najvećih naučnih nepravdi dvadesetog veka – Hewish je zajedno sa Martinom Ryleom primio Nobelovu nagradu za fiziku 1974. godine, iako je kompletnoj naučnoj javnosti bilo jasno da zasluge za otkriće pulsara pripadaju Burnellovoj.

Šta je zapravo pulsar? Reč je o neutronskoj zvezdi malog prečnika (najčešće ne više od 10 km) koja rotira izuzetno velikim brzinama – najbrži pulsari okreću se brzinom od čak 3 milisekunde, što znači da u jednoj sekundi naprave čak preko 300 rotacija. Zračenje koje nam pomaže da primetimo pulsare potiče od njegove rotacione energije – elektroni usled jakog magnetnog polja kreću se spiralno u Unknown pleasuresodnosnu na linije sile polja i dobijaju brzine blizu brzine svetlosti. Pri tako velikim brzinama elektron oslobodi foton iks ili gama zraka na račun svoje kinetičke energije.

Zanimljivo u celoj priči je da ćemo pulsar primetiti jedino ako se Zemlja u nekom trenutku nađe na pravcu ose njegovog magnetnog polja, što je pravac u kome pulsar odašilje energiju, za šta je verovatnoća zaista mala. To znači da su mnoge neutronske zvezde zapravo istovremeno i pulsari, ali pošto njhova osa nije okrenuta prema nama to ne možemo i potvrditi. Pulsari su značajni i zbog toga što je pored jednog od njih 1992. godine otkrivene prve planete van Sunčevog sistema. Da ne zaboravimo i značaj za muziku – Joy Division su za omot svog prvog albuma, “Unknown Pleasures“, iskoristili grafiku koja predstavlja niz uzastopnih pulseva već pomenutog CP 1919. Smile

Komentari su onemogućeni.