In memoriam: Storm Thorgerson

David Gilmour je rekao da su ti omoti neodvojivi deo dela koja je njegov bend pravio. Listam omote ploča koje je napravio taj čovek i shvatam da su neodvojivi deo mog sazrevanja.

Juče je u sedamdesetoj godini preminuo Storm Thorgerson, legenda grafičkog dizajna, čovek koji je slavu stekao kao jedan od osnivača i ključni autor studija za umetnički dizajn Hipgnosis. Reč je o umetniku vanserijskog kalibra koji je napravio ključni uticaj na dizajn popularne kulture tokom više od četrdeset godina aktivnosti. Zbog toga, Suština pasijansa se odužuje velikom umetniku na poseban način. Ali, najpre reč sećanja.

Ako ste prepoznali barem dva od ovih pet omota albuma, to znači da je rad Storma Thorgersona uticao i na vas...

Ponikavši u Kembridžu, bilo je viđeno da grupa Hiphnosis stupi u saradnju sa najpoznatijim muzičkim bendom koji je takođe došao iz tog gradića u London. Elem, upravo je David Gilmour prišao Thorgersonu, znancu od ranih dečačkih dana, i predložio mu da napravi omot za drugi album grupe Pink Floyd, A Saurceful of Secrets (1968). Tako i bi. A ono što je usledilo danas ima miris epske priče.

Do vremena formalnog raspada 1983. godine, nakon čega su umetnici sami nastavili dalje, broj i ugled referenci grupe Hiphnosis nema premca u svetu primenjene umetnosti. Neki radovi su ušli u anale udžbenika dizajna – pre svih, omot albuma The Dark Side of the Moon. No, Pink Floyd je samo prva stavka tog spiska. Dodajte tome 10cc, Genesis i, kasnje, solo opus Petera Gabriela, Led Zeppelin, The Alan Parsons Project, Bad Company, ELO, Yes, Black Sabbath, … A ima toga još.

Imao sam tu sreću da pripadam generaciji koja je uživala u omotima vinilnih izdanja muzičkih albuma sve do devedesetih, kada su vinili odjednom nestali sa tužnog tržišta u kome smo živeli od tada. CD nikad nije uspeo da približi gotovo kultni značaj omota ploče u procesu slušanja muzike: dok smo prvi put slušali albume, pažljivo smo čitali tekstove, gledali slike, analizirali svaki detalj… Ponekad smo sa zavišću gledali na fonoteke prijatelja koji su imali dovoljno novca da ploče naručuju iz Velike Britanije, dok se i sami nismo pridružili toj mogućnosti.

Kako samo rogobatno zvuči kad se kaže "primenjena umetnost"... Omoti ploča naše mladosti su sredstvo kulta.

No, jedna ploča, koju sam ovog popodneva prelistavao skoro pola sata, sve gledajući i u etikete na samom vinilu, posebno mi znači: to je Wish You Were Here, prvi album grupe Pink Floyd koji sam ikada čuo (eh, bio je tad aktuelan!) i u koji sam toliko zurio satima i danima da mi se to uvuklo u sinapse za sva vremena. Ako je ikada postojala neka relacija između omota ploče i muzike na njoj, ja mogu dugo da vam pričam o tome kako sam doživeo ružičasti veo u žitnom polju, skakača u vodu kome vidimo samo noge ili čoveka bez lica koji nudi providnu ploču… O dve mehaničke šake koje se rukuju preko četiri elementa da i ne govorim… Za sva vremena.

Kad ovakav simbol primite kao pubertetlija, onda on zauvek ostaje deo vas.

A što se tiče čoveka u plamenu, do pre desetak godina sam mislio da je reč o prikladnoj foto-montaži. A onda sam se dokopao prelepe knjige koju su upravo napisali Storm Thorgerson i Aubrey Powell (inače, drugi ključni autor studija Hipgnosis), 100 Best Album Covers: The Stories Behind the Sleeves i u njoj saznao priču:

The burning man really is on the fire, no retouching here. Stuntman Ronnie Rondell was doused with petrol and set alight. He did, however, wear asbestos suit and wig. The first take was very scary. The wind was blowing in the wrong direction, and flames were driven back against his face, burning his moustache – his real moustache. In the end, due to the wind direction, the shot was taken with the burning man on the left, shaking with his left hand, and the transparency flipped over for the artwork. Rondell: “It was pretty easy to do, not too life threathing and paid well.”

Ja nisam izbacio svoje ploče iz stalaže iako više nemam gramofon. A nemam ni nameru. Pogodite zašto…

– * –

Iako je odlazak Majstora na Neko Bolje Mesto tužna okolnost, hajde da ne tugujemo, nego da slavimo njegovo delo. Upravo zato, ne mogu da zamislim bolju prigodu od ove da vam predstavim novi element u logistici Suštine pasijansa, a to je vrtilica slika. U prvoj prigodi da upotrebimo ovo softversko sokoćalo, izabrao sam za vas pedeset omota i konceptualnih sadržaja koje je dizajnirao Strom Thorgerson. Listajte u krug i uživajte.

[easyrotator]erc_88_1366376150[/easyrotator]

(Ako ne vidite omot The Dark Side of the Moon i dve strelice za navigaciju, možda ste blokirali rad JavaScripta ili je vaš firewall blokirao saobraćaj prema domenu rackcdn.com. Odobrite te elemente, osvežite stranicu i slike će postati vidljive.)

Uzgredna beleška: jednostavno sam zahvatio samo iz prva dva-tri ekrana pretrage slika koju je dao Google, usput gađao neke omote koje znam i volim – i to je sve! Za celokupno pecanje slika nije mi trebalo ni petnaest minuta! E, baš zato nedostaju neki omoti kojih ste se možda i sami setili. No, trik je u tome da ste se setili, zar ne? Eto, toliko velik je bio Strom Thorgerson: usadio je svoje delo u naše živote i tako postao veći od života.

Ne bilo vam teško: zavirite na matičnu stranicu Storma Thorgersona. Ima tamo jošte toga da se vidi: mogli biste biti iznenađeni kad otkrijete. Definitivno vredno važe pažnje i vremena.