Kao da padam

Čovek je snimio četrnaest sjajnih albuma i skoro niko da ne zna za njega!? Mislite da se zezam? Čudni su putevi uspeha. I životnih neuspeha uprkos neospornom talentu. Nekada ti sreća, jednostavno, ne ide na ruku iako iza sebe imaš “leđa” kakva se samo poželeti mogu.

Znači li ikome nešto prezime Escovedo?

Za generaciju matoraca kojoj pripadam ovo prezime je vezano za Petea Escoveda i Cockea Escoveda, bubnjare ranih postava grupe Santana. Sredovečni će se prisetiti Peteove ćerke Sheile Escovedo, u muzičkom svetu poznatije kao Sheila E, bubnjarke u pratećem bendu Princea. Cocke je pravio samo mušku decu i svi su muzičari. Redom: Alejandro, Javier, Phil i Mario.

Najstariji, Alejandro, najtalentovaniji je i najmalerozniji u familiji Escovedo. Muzičku karijeru je počeo sredinom sedamdesetih kao panker. Ništa vredno pamćenja. Početkom osamdesetih seli se iz New Yorka u Austin, Texas i formira jednu od najvažnijih američkih grupa iz osamdesetih, True Believers. Novinari su zalepili za njih kovanicu cow-punk, što im nije smetalo da budu jedna od glavnih koncertnih atrakcija. Tri gitare u postavi, dobre pesme i neobuzdana energija garantovale su vrhunski provod.

Kako su i punkeri ljudi, Alejandro je sazrevao kao autor i vremenom su se njegove pesme sve više udaljavale od repertoara grupe. Zato je započeo solo karijeru i mrdnuo u nešto novo, što danas nazivamo Americanom kao žanrom. Pored solo albuma, nesumnjivo je važna njegova kolaboracija sa Ryanom Adamsom i njegovom grupom Whiskeytown, a časopis No Depression ga je krajem devedesetih proglasio za “muzičara protekle dekade”.

Džaba priznanja i poštovanje prijatelja, sve odreda vrlo uglednih muzičara, kada je Alejandro bio nesrećan. Pokušaj samoubistva i nekoliko propalih brakova rečito govore o tome. Možda ovi njegovi stihovi najbolje ilustruju šta mu se mota po glavi jer ih, skoro u svakoj pesmi, reciklira.

It’s all about this love
It’s all about this pain
It’s all about the loss
We take to live again

Alejandro Escovedo - A Man Under Influence (2001)Početkom 2003. godine Alejandro je kolabirao usred koncerta. Lekari su konstatovali hepatitis C koji nije lečen i da mu život visi o koncu. Sećam se da se muzička zajednica dobro uzmuvala, što je rezultiralo serijom uspešnih koncerata njegovih prijatelja od kojih je prihod išao u fond za njegovo lečenje. I odličnim dvostrukim albumom simboličnog naziva Za život (2004). Ako pogledate spisak, teško da će se takva ekipa ponovo okupiti.

Alejandro je ovoga puta imao sreće. Pretekao je.

Valjda ćemo i mi.