Sećanje na Akadiju

Neki ljudi bolje od nas razumeju svet oko sebe, naročito istorijske nepravde koje postoje i danas, mada su danas bolje prikrivene. To je tako zato što su tu nepravdu osetili na svojoj koži.

Istorijski podaci nam govore da je francuski istraživač Samuel de Champlain stigao do Kanade 1603. godine. Osnovao je prva stalna evropska naselja u Port Royalu i Quebecu, koja su postala sedišta Akadije i Kanade. Akadijci su zaposeli današnje kanadsko primorje i koloniji nije loše išlo. Krzna kao glavnog artikla za trgovinu je bilo u izobilju, a potražnja za njim je bila velika.

No, bilo je i drugih zainteresovanih za trgovinu kurentnom robom.

Akadijci su neprestano ratovali sa starosedeocima iz plemena Irokeza, a priliku da se omaste u profitabilnom poslu osetili su i Englezi. U narednih osamdesetak godina na ovoj teritoriji vodiće se četiri rata oko kontrole teritorija, sve dok Kanada i veći deo Nove Francuske nisu predate 1763. godine Ujedinjenom Kraljevstvu.

U drugom po redu ratu (1702-1713) Akadijci su neslavno završili. Englezi su bili nemilosrdni i proterali su celokupno francusko stanovništvo iz te oblasti. Njihovo mesto i kuće zauzeli su doseljenici iz Nove Engleske… Kanadska istorija je zapetljanija od naše.

Northern Light - Southern Cross (1975)Ovaj istorijski segment je poslužio Robbieju Robertsonu da napiše pesmu “Acadian Driftwood“, sopstvenu interpretaciju pomenutih događaja koja će završiti na albumu Northern Light – Southern Cross (1975) grupe The Band. Po meni, ovo je jedna od najboljih pesama koje su The Band ikada snimili, tekstualno ambiciozna i perfektno izvedena, u kojoj Richard Manuel, Levon Helm i Rick Danko ravnopravno dele vodeći vokal. Izdata je čak i kao singl, no ovaj album se najčešće pamti po pesmama “Ophelia” i “It Makes No Difference” koje su mnogo poznatije.

The Band su pesmu retko izvodili. Svirali su je na Last Waltz koncertu, ali ju je Martin Scorsese izbacio iz filma i nije se našla na originalnom izdanju albuma.

Pretpostavljam da ova pesma samom Robertsonu mnogo znači. On, na nekom dubljem nivou, kao čovek koji u sebi nosi krv Jevreja i Mohawka, verovatno bolje od nas razume kako je živeti kao stranac na tuđoj zemlji pa njegovu impresiju pomenutim događajima slobodno možemo da smatramo autentičnom.

U vreme današnjih migracija, “Acadian Driftwood” postaje ponovo aktuelna i opominjuća. Neki ljudi ništa nisu naučili iz istorije i nikada se neće opametiti.