Ovce na liniji manjeg otpora

A moglo je bolje
Osamdesete godine prošlog veka bile su vreme mog odrastanja. A baš u to vreme, dok sam odrastao, zemlja u kojoj sam živeo – koju sam tada zvao moja zemlja, što danas nikako nije poželjno, jer je u pitanju bila Jugoslavija, ta užasna tamnica naroda, mesto krvave diktature i ubijanja svake nade – je umirala. Počelo je da joj nedostaje: sedamdesetih godina, druga Tita, sredstava, svrhe. Paradoksalno, upravo u ta vremena desilo se, u mojim dečijim očima, puno toga kolektivnog, zajedničkog, vezujućeg. Pre svega u sportu. Količine osvojenih medalja na olimpijskim igrama te decenije su sistematski rasle, pre svega u ekipnim sportovima. Jedan projekat Dragana Džajića i Vladimira Cvetkovića – nečuvena ideja da nekakav „srpski“, „policijski“ klub postane evropska, a samim tim svetska, dakle internacionalna, relevantna fudbalska snaga, za koju bi samo susreti sa drugim evropskim velikanima bili ono što bi drugim članovima velike četvorke bili susret sa Zvezdom – polako se odmotavao i u vreme kada sam dorastao Vremenu sporta i razonode počeo da se ukazuje kao moguć epskom utakmicom protiv Reala iz Madrida (ili, kako se danas, u ova naša ili čija li su već, amaterska vremena kaže, Real Madrida).

Razvukao mi se uvod. Vreme je za muziku, pa da vidimo kakve sad veze imaju ovce sa Jugoslavijom.… Nastavite sa čitanjem >>

Lokalno specifična nauka na primeru Republike Srbije

Ako želiš bit ću ja
Program tvog kompjutera
Naša je, ili čija li već, nauka nacionalistička, što nije čudno jer je u Srbiji sve nacionalističko. Stoga i ulazak u svet srbijanske nauke nije posledica rezultata koliko je posledica podobnosti, pre svega pomenute, nacionalističke. Svakako, kada se povremeno desi da se neko u tom prostoru pojavi zbog svojih intelektualnih kapaciteta (a dešava se, naši su čuvari sistema ipak samo ljudi), naći će se već način da bude izbačen, marginalizovan, oteran u beli svet. Tako je nauka u Srbiji strogo monopolizovana. Mota se u tom malom, zag(r)ađenom prostoru par gospodara svake naučne discipline koji strogo kontrolišu ko ulazi.

Eto recimo šta se desilo u subotu, 20. februara 2016. godine. O tome pišem odmah sada, ali ne pre nego što čujemo jednu sasvim odličnu muziku.… Nastavite sa čitanjem >>

Nauka u službi religije

Uzalud, uzalud
Sve je protiv
Nas
„Mi smo obasuti elektromagnetskim zračenjem, ono je svuda oko nas, kao vazduh. To zračenje ima široki spektar talasnih dužina. Deo tog spektra registrujemo radio aparatima, deo se koristi u medicini (radiologiji), deo registrujemo čulom sluha, a deo čulom vida, okom.

Sunčeva svetlost je bela i sastavljena je od svih boja, onih koje vidimo u dugi. Svetlosni zraci su različitih talasnih dužina. Najmanje talasne dužine je ljubičasta boja, pa plava i redom: zelena, žuta, narandžasta i crvena.

Sunčevu svetlost čine čestice fotoni. Oni do površine Zemlje prolaze kroz atmosferu. Atmosfera je sastavljena skoro sasvim od azota i kiseonika.

Kada fotoni prolaze kroz atmosferu, oni udaraju u molekule azota i kiseonika. Fotoni koji imaju veću talasnu dužinu slobodnije prolaze kroz atmosferu, a oni sa manjom talasnom dužinom se rasejavaju, raspršavaju i tako „farbaju“ nebo. Spektar ljubičaste boje je kraći od spektra plave boje i ljudsko oko je osetljivije na plavu nego na ljubičastu boju, i zato nebo vidimo kao plavo.“

Lepo. Muziku na Sunce, pa da bistrimo dalje.… Nastavite sa čitanjem >>

Glugenije Svemogući: Dugo očekivani intervju

Najpre, velika prašina se digla. Onda su došli preko student-servisa, pa očistili tu prašinu. Onda su krenule glasine, od one najgore vrste, kao ono kad cela kafana ućuti kad uđete u nju, a svi gledaju u vas. Onda se, kao, malo smirilo, svi gledali svoja posla, pa se i ućutali. Izgledalo je kao da su zaboravili.
Ali nisu.
Intervju sa Glugenijem SvemogućimKada smo započeli intervju sa Glugenijem Svemogućim, još je bila jesen. A onda, negde uoči Nove godine, Glugenije Svemogući je naprasno odlučio da povuče dugo vođeni intervju kada smo mu ga poslali na autorizaciju. Težak udarac, ali da je bio baš sasvim neočekivan, to ne bismo mogli reći. Jer znate, voditi bilo kakav razgovor – čestit, uljudan i dvosmeran – nije teško čak i kad ga vodite sa nekim namćorom, poput našeg Šefa ili Vana Morrisona. Intervju sa Glugenijem Svemogućim, međutim, zahteva strpljenje koje prevazilazi velemajstorski nivo dopisnog šaha: sve ide korak po korak, brižljivo se, danima, analizira svaka reč pre nego što se uputi sagovorniku, a onda se sve odjednom sruši nekim pacerskim potezom, odigranim možda iz besa ili iz nehata, možda zbog neke više sile, ko bi to znao. Bolno nepredvidljiv, izgubljen u svemiru, svakako nepodmitljiv, brutalno direktan kada uopšte poželi da vam se obrati, Glugenije Svemogući je nadaren da vas izbaci iz takta. Tražili smo mu sliku i poslao nam je fotografiju nekakve škrabotine. Šta je ovo, pitamo, a on nam veli: “Ako Pikaso, onda grafit; kao da jesam.” Kakvo pitanje, takav odgovor.

Zbog toga na činjenicu da smo uopšte uspeli da obavimo ceo intervju sa najmisterioznijim saradnikom Suštine pasijansa gledamo kao na više od uspeha. Čak, ovaj događaj se može smatrati i nekakvom prekretnicom. Međutim, upozoravamo vas da bi ovaj intervju trebalo da pročitate što pre, možda čak i da ga iskopirate na svoje računare. Elem, nismo hteli da pošaljemo konačnu verziju na autorizaciju, da ne bi ispalo ono što je već ispalo – da nam intervju postane neodobren u poslednjem času. Zato ćemo možda morati da menjamo sadržaj teksta, možda i više puta, dok Glugenije Svemogući ne odluči da je najzad dobar ili da ga možda treba izbrisati. Rizik je realan, a izbor je vaš. Izvolite.

Intervju sa Glugenijem Svemogućim

Ah, da: poslednja napomena, dužni smo vam je. Prekjuče ste dobili ključ za čitanje izjava Glugenija Svemogućeg. Posle toga ste mogli da pomislite da je to samo maska, a da zapravo “čovek piše te nebuloze”, kao što je jedan Čitalac Između Redova U Pokušaju odlučio da je shvatio posle pola minuta čitanja. Nije takav slučaj. Tekstovi jesu polirani, ali to je učinjeno isključivo tako što je unutar teksta korišćen taster Delete, a jedino što je dopisivano ili menjano su znakovi interpunkcije i velika slova. Ništa više nije menjano u odnosu na matični tekst koji je izjavio Glugenije Svemogući.

Ako niste spremni da prihvatite ovu činjenicu, možda bi bilo bolje da se ne upuštate u čitanje sledećeg sadržaja. A ako vam je jasno da vas ovde niko ne laže, izvolite.… Nastavite sa čitanjem >>

Glugenije Svemogući: Početak

Ako nastavimo ovako, ličićemo na neko društvo u kafani za stolom koje se svaki put kada neko kaže “štrudla” zaceni od smeha. To je u redu, neka nas ostali stolovi gledaju kao ludake, ali nije fer ako smo pozvali nekoga da sedne sa nama za taj isti sto da gleda zbunjeno svaki put na tu foru.
Upravo je ovako govorio gazda Valex, povodom još jednog autorskog pojavljivanja našeg stalnog saradnika Glugenija Svemogućeg. Primedba je, nesumnjivo, na mestu, nema se šta dalje o njoj i pričati, iako bi Valex mogao da elaborira zašto baš štrudla, šta to fali grašku. Šalu nastranu, došlo je vreme i konačno je pred vama tekst koji objašnjava ko je Glugenije Svemogući, šta je bio i zašto je evoluirao. Takođe, veoma ekskluzivno, preneću i jedno pitanje iz intervjua koji je Glugenije dao našem Šefu Grbi, na čemu im se obojici srdačno zahvaljujem.

A sada, jedna pametna muzika:… Nastavite sa čitanjem >>

Marija u pozorištu, a o Jorgovanki da i ne govorimo

Vreme je pasje
Umorne žene
Nemoguće je poreći sledeće elementarne činjenice o Republici Srbiji: predsednik Republike je Tomislav Nikolić, predsednik Narodne Skupštine je Maja Gojković, predsednik vlade Republike Srbije je Aleksandar Vučić, potpredsednik vlade Republike Srbije je Ivica Dačić, ministri u vladi Republike Srbije su, između ostalih, Aleksandar Vulin i Velimir Ilić, guverner Narodne banke Srbije je Jorgovanka Tabaković, arhiepiskop cetinjski, mitropolit crnogorsko-primorski, zetsko-brdski i skenderijski i egzarh sveštenog trona pećkog u Srpskoj pravoslavnoj crkvi je Amfilohije, redovni članovi Srpske akademije nauka i umetnosti su Dušan Kovačević i Matija Bećković… i tako dalje. Sva dalja popisivanja imena uglednih sudija, tužilaca, novinara, intelektualaca i ostalih bazdulja, koliko god potvrđivala, ipak bi samo razvodnila poentu koja glasi: ako je već tako, ako su navedene fundamentalne institucije Republike Srbije zaposeli nabrojani ljudi kojima možemo misliti baš sve i svašta, ali nikada i nikako da jesu nekakva pozitivistička moralna izvorišta; ako su, dakle, ti ljudi to što jesu, zašto bi onda bio problem da Marija Šerifović zapeva u Narodnom pozorištu u Beogradu?

Dobro, jasno je o čemu ćemo danas bistriti, stoga puštamo jednu društveno neprihvatljivu muziku pre nego počnem da seciram stvar:… Nastavite sa čitanjem >>

Povodom predsedničkog mišljenja o genetici i nacijama i objašnjenja predsedničkog mišljenja o genetici i nacijama

Ludnica, šta je ovo
U predvečerje rešavanja problema sa paricom neophodnoj za vezu ka Internetu radnika češkog AŽD-a, izvođača funkcionalnih radova (čitaj: neverovatno novog staničnog uređaja sa sve tačskrin monitorom za regulisanje grejača skretnica) u železničkoj stanici Beograd Centar, 25. januara 2016. godine, predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić je položio kamen temeljac za Centre izvrsnosti Univerziteta u Kragujevcu i poručio da će ti centri i istraživački rad u njima omogućiti da se deca rađaju sa srpskim kodom. Kako nas dalje obaveštava Tanjug, u okviru Centara izvrsnosti biće izgrađeni Centar za istraživanje matičnih ćelija, za molekulska i celularna istraživanja, za farmaceutska i farmakološka istraživanja, zatim za funkcionalno istraživanje, za morfološka istraživanja, za klinička i epidemiološka istraživanja, za istraživanje u stomatologiji, Vivarijum, kao i Banka matičnih ćelija.

Danas ćemo se podsetiti ovog događaja i osvetliti nekoliko činjenica koje su ostale zamagljene određenim histeričnim detaljima cele situacije. No, pre svega, muzika. U oštroj konkurenciji ovoga, ovoga, ovoga, pa i ovoga ipak je pobedilo ovo:… Nastavite sa čitanjem >>

Izmerite nivo jugoslavije u krvi!

Poštovani posetioci Suštine Pasijansa, takođe!
Danas je Bogojavljenje, dan kada je Jovan Preteča krstio Isusa Hrista u reci Jordan. Pošto je Isusova glava treći put izronila iz vode, otvorilo se nebo i začuo se glas Boga Oca koji je objavio da je Isus njegov sin, a golubica je potom sletela na Isusovo rame. Ovaj veliki praznik obeležava se svuda u pravoslavnom svetu. U nastavku ćete pročitati tekst o obeležavanju Bogojavljenja u raznim srpskim zemljama, na osnovu koga ćete moći da izmerite da li vam je i u kojoj meri, uprkos svemu, ostalo jugoslavije u organizmu. Shodno rezultatima, biće vam propisana i eventualna terapija. Uživajte!

No, pre svega, opustite se uz prigodnu muziku:… Nastavite sa čitanjem >>