Zašto neću da popustim nasilnicima nad jezikom

Dve su stvari presudile da objavim ovaj tekst. Jedno je moja izmenjena odluka da nakon nanesene lične uvrede zastanem u besmislenoj raspravi; kad bih stao, ispalo bi da ja grešim. Drugo je moja organska potreba da se usprotivim licemerju.
U ime nedavne tvrdnje najpoznatijeg mokrinskog kvazi-intelektualca po kojoj je jednako ispravno napisati (i reći) “mađarski” i “madžarski”, odlučio sam da mu prištedim nešto malo novca za kupovinu novog izdanja Pravopisa i da odande prepišem član 33 koji se nalazi u poglavlju o glasovnim promenama i koji osporava valjanost te tvrdnje.

Ali, da krenem redom.

Ovaj na slici je onaj makaronac iz Austrije, a ne moj sagovornik. No, obojicu krasi vanredna i nadasve principijelna istrajnost u očuvanju izrečene tvrdnje. Jedino što makaronac nije pokušao da sakrije tragovre za sobom.Kasno sinoć, u jednoj grupi na Fejsbuku, jako me je nažuljalo to što je jedan diskutant uz zanimljivu arhivsku fotografiju iz doba pre Prvog svetskog rata, koju je sam postavio, upotrebio imenički pridev “madžarski” umesto “mađarski”. Takav oblik glasovne promene je arhaičan i danas se smatra neispravnim, na šta sam upozorio diskutanta. Usput, takvo iskrivljavanje glasovne promene, ako je namerno, ponekad ima konotacije provokativne uvrede pripadnika mađarske nacionalne manjine, a tako nešto doživljavam i kao ličnu uvredu – ne zbog sebe, nego zbog svojih decenijama vernih prijatelja, među kojima ima i Mađara.

Moja opaska je, po svoj prilici, dirnula u ego autora poruke, koji je izneo tvrdnju da nijedan oblik nije pogrešan.

Nisam bio začuđen tom reakcijom, jer je dotični poznat u širim krugovima u mom gradu kao neko ko ne voli da mu se oponira. Čak, bivao sam lično upozoren na to u par prilika kad sam se kanio da mu repliciram na neke teme. No, oreol intelektualca, koji dotični gospodin sa očiglednim trudom održava oko sebe, predviđa i ponašanje intelektualca, verovao sam naivno. Pravi intelektualci koje poznajem (i od kojih sam naučio toliko da danas ne umem da premerim) po pravilu su ljudi koji će uspravno dočekati i prihvatiti ukazivanje na omašku ili grešku koju su napravili, ponekad čak ne štedeći reči zahvalnosti zbog skretanja pažnje na nju.

Ljudski je grešiti, setiće se svako kome je ljudska priroda objašnjiva rečima.… Nastavite sa čitanjem >>

Antologijsko filovanje torte

Nije za gadljive.
Za slučaj da niste razumeli, ponoviću: ako ste gadljivi, idite dalje od ovog priloga.

Idete dalje?

Upozoreni ste.

 

I tako to…

Inače, ova baba mi je delovala nešto poznato… A onda sam se setio!…

Ta, nije valjda da ne znate?... Naravno, prvi broj.

Mali je svet. Malecak. Ovolišni.

(Tnx Peđa; via FB)… Nastavite sa čitanjem >>

Anti PowerPoint Party

Interesantan vid napada na pogrešno prepoznat uzrok problema.
Uvek je svemu kriv softver; ponekad i hardver. Čovek nikad ničemu nije kriv. Je li tako?...Ne, ne brinite: nema ovde informatike. Kad sam započinjao Suštinu pasijansa, dao sam sebi reč da vas neću zamarati glupostima kao što su računarstvo, informatika, a pogotovo softver od ove ili one vrste. Oni koji su frustrirani zbog ove ili one pojave u primeni računara moraće da potraže utehu na nekom drugom mestu.

Elem, pijuckam ja tako ranu jutarnju kafu zorom oko podne i prelistavam novotarije na svom fejsbuk profilu. Tamo naletim na objavu Pura Moce:
Maločas sam se učlanio u anti-power-point partiju.
Mrzioci power point prezentacija, to možete i vi! 🙂
Odem na matični sajt da vidim o čemu je reč. Kad tamo, na stranici The Cause, ugledam sledeće:
PowerPoint izaziva štetu po nacionalnu ekonomiju (Švajcarske, prim. Grba) koja dostiže iznos od 2,1 milijarde CHF.
Štaviše: šteta u celoj Evropi iznosi 110 milijardi evra… Ova torta ima i šlag: predlažu upotrebu papirnih tabli (flip-chart) umesto projekcija slajdova. Autor proklamacije ide i dalje u svojim radikalnim stavovima i bez uočljive namere da se kontroliše, pa čak predlaže i nacionalni referendum koji bi vodio zabrani upotrebe PowerPointa.

Hajde da malo zastanemo na ovom mestu.… Nastavite sa čitanjem >>

Fejsbučenje dobre muzike

Poludeo narod: ako, ako. Pridružiću se.
Ala se utrefilo: najeo sam se dobre prasetine kod kuma, a kumić napravio OVOLIKE oči kad je video šta je dobio za rođendan od nas. Dođem kući i doživim raspad sistema na fejsbuku: nekoliko prijatelja je u razmaku od samo dva sata ostavilo muziku koja izuva. Mislim – svako ponaosob. Sve zajedno: od toga može da se rikne. Proglašavam džuboks sat i prenosim tačno sve te numere odande. Red će biti hronološki, od novije zakačenog do starijeg. Dakle, jedina veza između numera koje slede je taj da su ih okačili moji fb frendovi.

Društvo, alal vera!… Nastavite sa čitanjem >>

Počelo je snimanje “Hobita”

Očekujte mnogo viralnih video teaser materijala: čak i najveće filmske kuće znaju koliko je važno agitovati na Internetu. Film Hobit svakako očekujemo odavno, a družina na Novom Zelandu se opako naoštrila da opet uradi doličan posao.
Peter Jackson je pre izvesnog vremena okupio veći deo ekipe koja je producirala projekat The Lord of the Rings u nameri da snimi film The Hobbit, po drugoj najpoznatijoj knjizi J.R.R.Tolkiena. Pre nekoliko dana je pala i prva klapa na snimanju filma. Tim povodom, pušten je prvi zvanični video klip na net:

 

Da ne komentarišem viđeno previše, jer je prerano. Samo dva detalja. Prvo, nadam se… Nastavite sa čitanjem >>

Rain Town

Ostajem u šoku nakon gledanja ovog animiranog filma. Prvi put gledam nešto što može da stane rame uz rame sa poezijom animiranog filma “Ježić u magli“.
Prekinite to što radite, nađite način da ostanete neprekinuti deset minuta, pa pokrenite ovo u režimu punog ekrana.

Nisam u stanju da pružim svoj komentar, pa ću se poslužiti komentarom prijatelja na čijem FB profilu sam ovo i video prvi put. Komentar je pisan na engleskom, a ja ću biti dovoljno drzak da ga prevedem u neobaveznom tonu. Imenjače, nadam se da je to u redu.
Živimo u čudnim vremenima. Umesto da žeženim zlatom platimo… Nastavite sa čitanjem >>