Autobusni kolodvor

Niko Vujević - Autobusni kolodvor

O objektu sa današnje fotografije Niko kaže:

Autobusni kolodvor u Abu Dhabiju jedan odličan primjerak brutalizma. Zgrada je možda nakaradno ofarbana u zelenkastu boju zbog brendinga autobusne firme prije dvadesetak godina. Izgrađena je krajem 80ih godina prošlog stoljeća i svečano otvorena 13. ožujka 1989. godine. Bugarski arhitekt Georgi Kolarov je projektirao zgradu za firmu Bulgarconsult A&E.

Autobusni kolodvor, pogled s druge straneDizajn karakteriziraju ogromni, zaobljeni krovovi koji su navodno inspirirani Sydney operom. Bilo kako bilo, ove strukture su prigodne za klimu Bliskog istoka gdje krovovi zahvaćaju vjetar s mora i ujedno pomažu pri hlađenju prostora gdje ljudi čekaju autobuse, dok u isto vrijeme pružaju veliku sjenu za putnike. Danas, veliki broj aerodroma je dizajniran sa sličnim ogromnim i zaobljenim krovovima, samo možda od malo lakših materijala. Namjena i zamisao prostora je slična. Iako se šuška po gradu da će je zamjeniti novim terminalom uskoro, veliki broj arhitekta se zalaže za zaštitu zgrade. Ona sama po sebi možda nije dobro uklopljena u grad, ali to ne bi trebalo oštetiti njenom očuvanju i obnovi. Ovo je jako interesantan i funkcionalan objekt koji može sluziti gradu još dugi niz godina.

9 komentara na temu “Autobusni kolodvor”

  1. Zgrada je možda nakaradno ofarbana u zelenkastu boju zbog brendinga autobusne firme prije dvadesetak godina.

    Što bi rekao deda moje gospoje: tako im i treba kad su našli Bugara za arhitektu! 😀

    Šalu nastranu, kako se uopšte prave ovakvi masivi? Doveze se mešalica za beton i šta onda? Kako se beton diže 50 metara u vazduh?

    1. Zbilja, zanimljivo pitanje. Nego, čujem da su, relativno nedavno, dizali beton i 800 metara u vazduh…

      1. Eto ti ga, on bi odmah dizao u vazduh. Ne pitam to, nego kako bi se… podiglo… u vazduh… Oh.

        1. Opusti se. Govorimo o izlivanju betona u konstrukciju građevine na velikoj visini. Čekamo da od kompetentnih saznamo koliko su snažne bile te pumpe i kako su uspeli da spreče stezanje betona u cevima pre nego što je dospeo na željenu visinu…

        2. Dva odgovora…

          Danas sam čitao još jedan dodatni članak o autobusnom kolodvoru. Čak su neki stručnjaci koji sad žele očuvati zgradu rekli da je arhitekt našao inspiraciju i dao sličan dizajn zgradi kao nama svima dragi Frank LLoyd Wright na Guggenheimu u New Yorku. Pogledajte prvu fotku i zgradu sa uredima i onda usporedite masovnu betonsku konstrukciju sa malim prozorima i pogledajte sličnosti sa Guggenheimom.

          Što se tiče ovih visokih zgrada… ima jedan veći problem… beton neće da se stišće. Ovdje su vrućine i vlažnost zraka toliko velike ljeti da se beton ne može stisnuti bez pomoći. Navodno su koristili dušik kako bi hladili beton da se stvrdne i da se gradnja može odvoditi u nekom normalnom roku. Inače bi se trebalo čekati toliko dugo da bi ometalo izgradnju i projekt bi kasnio. Također je navodno to usporeno stvrdnjavanje problematično jer onda može doći do strukturalnih problema. Uglavnom program koji sam gledao prije nekoliko godina priča kako se koristilo toliko dušika da su se sve zalihe iscrpile ne samo u Emiratima nego i u svim susjednim zemljama na Bliskom istoku pa su ga morali uvoziti iz drugih krajeva svijeta.

        3. Pozdrav, domaćine! 😀 Opaki tekstovi, zanimljivi su mi iako se ne razumem nikako u arhitekturu, ali vi arhitekti valjda morate da gledate šire, pa ste elokventniji? Šta god da je, jedva čekam sutra!

        4. Samo mala varka… nisam arhitekt… bio sam na putu prema tome… ali sam se onda predomislio… pa otišao u urbaniste…

Komentari su onemogućeni.