Pronalazač digitalnog fotoaparata

Pronašli smo krivca za sve: ime mu je Steven Sasson, a zločin je počinio davne 1975. godine.
Šalu na stranu: na blogu Davida Friedmana sam natrčao na zanimljiv projekat kreiranja video portreta pronalazača zanimljivih stvari. Video klip koji je prekjuče objavljen posvećen je Stevenu Sassonu, pronalazaču digitalnog fotoaparata.

Najfascinantniji deo razgovora pominje i autor intervjua: saznaćete kako je i zašto ispalo da uređaj može da zabeleži samo 30 fotografija na spoljnoj memoriji… Nastavite sa čitanjem >>

Zašto je RAW bitan

Ima već sedam godina da koristim prosumer fotoaparate. Jedna od bitnih osobina te klase aparata jeste rad u tzv. RAW formatu. Svaki proizvođač ima svoj format, ali poenta kod svih je potpuno ista. Na maloj studiji slučaja, pokazaću vam zašto je RAW moj dobar drug.
Najzanimljiviji detalj koji se tiče RAW formata zapravo uopšte nije tehničke prirode. Gotovo suludo, kojekuda po forumima i diskusionim grupama i dalje traju rasprave “JPG protiv RAW”, a količina agumenata na obe strane je tolika da više ne vidimo šumu od silnog drveća. Ipak, najveći trik je u tome da znate šta možete očekivati od neke situacije. Ako eliminišemo sve posebne elemente, poput duboke štampe za koju je poželjan 16-bitni TIFF format, pa gledamo samo na eksploataciju digitalnih fotografija na uobičajen način – na monitorima, televizorima i, u poslednje vreme, na tabletima i u foto-ramovima, tada uvek dolazimo na isto: direktno ili konverzijom, dolazimo do kolekcije JPG fotki. Pa čemu onda tolika buka? Čemu RAW format?

Trik je u onome između fotografisanja i proglašenja gotovog rezultata. Ako je to samo transfer sadržaja sa memorijske kartice fotoaparata na disk računara ili neki CD/DVD, onda zaista nema potrebe da držite bilo šta drugo nego JPG, i to u nekom osrednjem kvalitetu. Štedite svoje vreme i kapacitet skladišta tako što ćete brzo skladištiti svoje gomile JPG datoteka.

Pre ili kasnije, poželećete da popravite neku fotografiju. Možda ćete to hteti da učinite da biste popravili utisak ili ispravili neku trivijalnu grešku, a možda želite da izvedete nešto više i običnu fotku pretvorite u izazovnu. Nešto o tome sam već pisao ovde, pa bacite pogled. Kako god, predviđanje da ćete fotografiju verovatno obrađivati vas vodi u RAW kao poželjni format. Evo i zašto.… Nastavite sa čitanjem >>

Treba li odbaciti dosadnu fotografiju?

Suočimo se sa činjenicom: otkad smo napustili fotografiju sa celuloida, postali smo neprobirljivi. Da li cena digitalnog snimka devalvira ideju o fotografiji? Šta učiniti sa prosečnim snimkom? Ja predlažem da date poslednju šansu potencijalno vrednim fotkama.
Sasvim sigurno, čuli ste za onu parolu da digitalna fotografija ne košta ništa, u smislu da nema utroška materijala, a da su cene utroška struje i amortizacije digitalnog fotoaparata dovoljno male da bismo smeli da ih ignorišemo. Da, to je tačno, ali izgleda da smo zloupotrebili tu činjenicu, pa onda besomučno fotografišemo, uglavnom proizvodeći gomilu digitalnog smeća koje, eventualno, može da ima neku sentimentalnu vrednost, ako i to.

Pravo značenje stava o mizernoj ceni digitalne fotografije se, zapravo, svodi na cenu greške. Slobodniji ste da eksperimentišete i da se ne nervirate ako vaša zamisao ne daje željeni rezultat. To je ono što će vam svaki profesionalac potvrditi kao jednu od najdražih posledica prelaska na digitalnu foto-tehniku. Negde sam pročitao tvrdnju jednog profesionalca da mu je samo godišnja ušteda na odbačenim dijapozitivima bila dovoljna da opravda kupovinu vrhunskog digitalnog fotoaparata!

Dakako, i dalje ste slobodni da škljocate kao da ne postoji sutra, ali ostaje dilema šta ćete raditi sa prosečnim i manje uspešnim snimcima, onima koji u vama izazivaju sve jače talase razočarenja dok ih gledate.

To je tema za koju sam postao zainteresovan kad sam i kod sebe samog primetio da ponekad preterujem u broju snimaka umesto da razmislim o onome što želim da dobijem. Kad sam naučio da se obuzdavam (što sada činim uvek osim na turističkim putovanjima), otkrio sam drugi problem: rezultati ponekad nisu dovoljno dobri čak i kad uložim svoj skromni maksimum. Prosto, moj prosumer fotoaparat (Canon Powershot G6) ima neke dobre atribute, ali ipak nije na nivou bilo kog DSLR aparata (a zašto nemam DSLR, druga je priča). Ili nije dobro doba dana, poput one fotke uslikane u dva popodne, a nema druge prilike za slikanje. Ili ja pogrešim iz sto razloga. Ili se zadesi neka od stotinu drugih stvari, pa fotografija, prosto, ne funkcioniše.

Ako fotografija ne funkcioniše, a prilikom slikanja ste imali ideju da će ona uspeti, tada možete dati šansu postprodukciji kao poslednjem pribežištu.… Nastavite sa čitanjem >>

Fotografija dana, 1. april 2011

Ova fotografija dana je trebalo da mi pomogne da rešim dva ključna pitanja. Jedno sam rešio. Drugo nisam umeo.
A sad malo na kvarnjaka! Bila je prošla ponoć, pa sam obrnuo datum i napravio noćnu sesiju. Šta da radim, dan mi smaknut za šest časovnih zona ka zapadu, taman istočna obala SAD. Fotku sam odabrao i obradio još noćas, a prilog je napisan zorom oko podne, dok sam pio jutarnju kafu. Evo fotke:

Fotografija dana za 1. april 2011.

Daklem, dva ključna pitanja su bila ugrađena u pripremu ove fotke. Samo sam u skici znao kako će rezultat ispasti…… Nastavite sa čitanjem >>

Fotografija dana, 30. mart 2011

Mogao sam očekivati da će fotografija dana ponekad biti mimo plana, ali da će to biti tako brzo po početku…
A pride, trebalo je i praktično osetiti da publikovanje fotografije dana kad-tad mora da izostane, po prilici gužve koja je uvek moguća, kao tokom dana iza mene. Zaključujem da je, zapravo, bitno da fotografišem svakog dana, da to bude neka isplanirana slika i da se tog plana držim što bliže, a objaviću je već kad budem stigao. Pa eto, kasnim samo nekoliko sati, nije strašno.

Iako mimo plana, kao što rekoh, fotografija dana je ipak ušla u pravilo da o fotki moram da razmislim  i da je zgotovim u glavi pre nego što uzmem fotoaparat u ruke. To je ispunjeno, a prilika je apsolutno vanredna (i izvanredna), pa i te kako mogu da budem zadovoljan.

Evo fotke, a usput mi dozvolite i sekund izliva emocija.

Fotografija dana za 30. mart 2011.

Ujka Dragan želi dobrodošlicu na svet maloj Jani!

E, tako. Sad mi je srce na mestu Open-mouthed smile

Tilt shift video klip

U prilogu o tilt shift fotografiji, pomenuo sam da sam izgubio URL ka jednom izuzetno zanimljivom video klipu rađenom u toj tehnici. E, pa našao sam ga!

Čeprkajući i dalje na tu temu, ulovio sam i video-instrukciju o postprodukciji tilt shift efekta. Prosto je, a vrlo efektno – verujem da će vam pomoći ako odlučite da se i sami okušate:

Neću više da vas davim: skoknite na youtube, pa unesite pojam “tilt shift” za pretragu. Naići ćete na mnogo primera. Ako učinite to, fer upozorenje: pogledajte ponekad na sat… Nastavite sa čitanjem >>

Tilt shift fotografija

Jeste li čuli za tehniku tilt shift fotografije?

Reč je o fotografijama koje su kadrirane kao total (široki plan), ali tako da simulacijom ograničene dubinske oštrine na određenoj (već udaljenoj) tački posmatrač stekne utisak da gleda u nešto što je veoma blizu, kao da je reč o nekakvoj maketi, diorami, nečemu poput toga. U toku fotografisanja, to se može postići isključivo specijalnim objektivima u kojima se sočiva namerno izvode iz ose centralne simetrije. To su veoma skupe igračke, a to je relativno teška tehnika kadriranja i zbog toga su direktne tilt shift fotografije prilična retkost među profesionalcima. Nešto više o istoriji i tehnici ove vrste fotografisanja potražite na stranici Vikipedije.

Srećom, danas postoji i tehnika postprodukcije koja omogućuje isti efekat. Oprobao sam se u tome – i dobio jako zanimljive rezultate!… Nastavite sa čitanjem >>