Šta je to ACTA i zašto je to loša stvar

Suština pasijansa se pridružuje protestu protiv stvaranja globalne internet inkvizicije.
Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA) naoko predstavlja samo još jedan multinacionalni dogovor nalik svim onim silnim trgovinskim sporazumima. Štite se prava, robne marke, sprečavaju se falsifikati i poštuju autori.

Sve je to lepo i krasno, ali to nije tako. To je priča za vjeverice.

Nema šta mnogo da se priča. Ključne stvari ćete saznati gledajući ovaj, sada prevedeni, video materijal.

Suštinski momenat je onaj na 4:30 gde se kaže:
Od celog sporazuma korist ima samo mali deo industrije, takozvana “medijska mafija”, kompanije koje se bave medijskim izdavaštvom kao što su RIAA i MPAA, koje već duže vreme pokušavaju da reše “problem interneta” koji preti njihovom zastarelom poslovnom modelu.… Nastavite sa čitanjem >>

Dan Armije

Aj pa da se setimo jedne sad već beskorisne činjenice: 22. decembra 1941. je osnovana Prva proleterska udarna brigada u rudarskom gradiću Rudo kod Foče. I to je onda bio Dan Armije dok god je Armija postojala.

Nema više te Armije. Tačnije, još je neko vreme formalno postojala u umirućoj državi, ali je to bilo najveće evropsko Potemkinovo selo. Onda je to bila Vojska Jugoslavije, pa vojska Srbije, a pojma blagog nemam da li ta struktura sad ima neko ime.

Zadnje veliko delo JNA beše ono kad su oslobodili Vukovar. I to do temelja.

Ne bih da vas davim… Nastavite sa čitanjem >>

Prvi trejler za film “Hobit”

Znate, ja spadam u one matore perverznjake koji tvrde da se Tolkin najpre čita, a onda gleda. U tom svetlu, dozvolite da potvrdim da nema veze to što ćete film(ove) “Hobit” gledati posle “Gospodara prstenova“. I ja sam tim redom čitao knjige, pa nema nikakve veze. Najzad, “Hobit” nije pisan istim tonom kao epopeja. U čemu je razlika, prepustiću vam da sami otkrijete kad budete čitali te knjige.

Peter Jackson je, kažu, do montaže filma “Dve kule” već pohvatao konce, a sve ostalo je bila pusta sila novca kojeg je bilo sve više… Nastavite sa čitanjem >>

Časopis LIFE: 75 godina

Jedan od ključnih svetskih časopisa obeležava značajan jubilej. Zavirujemo u dve veoma posebne foto-galerije koje su upriličene tim povodom.
Dospeti na naslovnu strani časopisa LIFE bila je stvar prestiža. Ameri su tih godina bili opsednuti Titovim "ne" Staljinu.LIFE je časopis posebnog senzibiliteta. Kao jedno od ključnih glasila koje beleže rast modernog sveta, taj američki časopis je dostigao visoki ugled tekstom i fotografijom. Tekstovima neću da se bavim, jer je to tema podložna iskrivljenjima. Ali – fotografije… Znam samo za još jedan časopis koji održava kriterijum dokumentarne fotografije na tom nivou, pogodite koji… I moram da primetim: National Geographic i LIFE nisu konkurencija. To su dva komplementarna pogleda na svet; gledate li iz obe vizure, videćete više. Možda i bolje, to već ne mogu da ocenim.

Kako god, sajt časopisa LIFE je zanimljivo mesto na kome možete provesti mnogo vremena u pregledu sadržaja. Jedino da vas upozorim, kad mene već nije niko: turite neki alarm ili unapred smislite neki ubedljiv način da prekinete boravak tamo. Ako se zaboravite kao ja pre neko veče, provešćete na sajtu nekoliko sati, ne trepnuvši.

Ovih dana, LIFE obeležava 75 godina postojanja. Tim povodom, organizovani su razni sadržaji na sajtu, među kojima vam skrećem pažnju na (zasad) dve foto-galerije od kojih zastaje dah i koje golicaju maštu i više nego što podsećaju na prošlost.… Nastavite sa čitanjem >>

Malo usporenje tokom vikenda

Iz razloga koji su mnogobrojni, neizbežni i čak u nekim slučajevima veoma neprijatni, prinuđen sam da objavim mali zastoj na Suštini pasijansa tokom vikenda. Naletećete na par aftamackih, ranije postavljenih priloga i to je sve. Ako stignem nešto više pre ponedeljka, stigao sam; ali ne zadržavajte dah.

Ovoj fotki nedostaje natpis. Dodajte ga sami!

Za to vreme, pozivam vas da izmislite natpis za ovu sliku. Najbolji predlog će biti nagrađen nečim po volji pobednika… Nastavite sa čitanjem >>

Google nas podseća ko je to Albert Sent-Đerđi

Danas je 118 godina od rođenja naučnika koji nije pobrao slavu nekih svojih savremenika. Kako god, ovaj Nobelovac je danas dobio svoj Google doodle.
Dakle, ne znate ko je bio Albert Sent-Đerđi (Albert Szent Györgyi)? Nisam znao ni ja – ili sam čuo, pa zaboravio, ko bi ti sad znao da kaže. Nekako mi lakše da mislim kako nisam znao nikad – saznanje o zaboravljanju nekog podatka nikada nije prijatno.