Da li ste postali žrtva previše (mega)piksela?

Tržište je neumoljivo zatrpano potrošačkom elektronikom “velike moći” koja ponekad prevazilazi logičan izbor, jer ukupan kvalitet pada. To verovatno nije nigde toliko očigledno nego kada je reč o digitalnim fotoaparatima niskog cenovnog ranga.
[EDIT — Iz potpuno nejasnog razloga, pogrešio sam, a da nisam primetio ni posle dve revizije: bio je objavljen intro pasus od jednog drugog članka, tek u crticama spremljenog za objavljivanje:
Baš me briga za algoritam, nego ovo zaista izgleda fascinantno. Bude li ugrađeno u fotoaparate, izazvaće revoluciju u potrošačkoj elektronici.
Izvinjenje čitaocima.]

Artefakti kompresije se primećuju čak i na sitnim slikama poput ove desno.

JPEG je nezahvalan format: iako najpopularniji od svih formata za slike, a pogotovo za fotografije, predstavlja mač sa dve oštrice zbog algoritama koji podrazumevaju gubitke. U određenim uslovima, ti gubici ne samo da postaju vidljivi kao ružni artefakti na fotkama, nego svaka dalja manipulacija slikom dovodi do kumulativnog efekta koji izaziva propast.

Nažalost, to je ono što vidim na mnogim fotoaparatima nove generacije. Čak i kad raspolažu (za svoj kontekst) odličnom optikom, fotoaparati ponekad kompresuju fotke pre skladištenja korišćenjem brzih algoritama. A brzo, kuso: u kombinaciji sa malenim senzorima sa previše piksela koji zbog gustine i povećanog ISO faktora trpe razne distorzije, ostaje mnogo “fleka” na slikama, pogotovo na tamnim površinama. Da bi se to kompenzovalo, u fotoaparat se onda ugrađuju neizbežni (takođe brzi, ergo vrljavi) algoritmi za kompenzaciju šuma, koji izazivaju efekat “voštane slike”. Kad se to sačuva kao JPEG, popravke više nema; fotka ostaje digitalno đubre. To posle može da se popravi samo tako što će biti drastično smanjeno, otprilike sa 12-14 Mpix na 3-4 Mpix, pa i manje. Ali, poenta je da do manje slike prihvatljivog kvaliteta dolazite putem koji niste morali da prelazite.

U prevodu na srpski: proizvođači fotoaparata od gotovog prave veresiju samo zato što je potera za megapikselima, iz nekog volšebnog i meni neobjašnjivog razloga, najefikasniji marketinški jadac u prodaji digitalnih fotoaparata. Kupili ste fotoaparat verujući reklami “čak 14 Mpix”, ne znajući da biste bolje prošli da ste kupili fotoaparat od 6 Mpix za iste potrebe.

Iz razgovora sa poznanicima koji su kupili digitalni fotoaparat, dolazim do zaključka da 90% kupaca te opreme ne može odmah da shvati zbog čega su se navukli na tanak led kupujući “silne megapiksele”. Doživeo sam simpatičnu i poučnu epizodu u kojoj me je jedan ne baš iskusan korisnik digitalnog fotoaparata uveravao da njegov džepni mališa radi “duplo bolje” nego moja šest godina stara konjina (a model star čak sedam godina), jer on ima “čak 14 Mpix”, a moj aparat “samo 7 Mpix”. A onda sam mu ispričao kako je Canon u jednom trenutku, baš u G seriji čiji fotoaparat imam, spustio rezoluciju senzora sa 14 na 10 Mpix u sledećem modelu, time drastično poboljšao kvalitet rezultujućih fotografija, a najzad tako i povratio poljuljanu popularnost te serije na tržištu… A poslednja tri modela G serije zadržavaju taj senzor.

Ovo je vredno malo duže priče.… Nastavite sa čitanjem >>

Umetnost letenja

Kakvi ludaci! Kakav izazov! I najverovatnije: kakav osećaj slobode!…
Što se mene tiče, plašim se i aviona, a kamoli ovako nečega. Dadoh sebi u kredit da jednog dana izdržim let balonom iznad Kapadokije. Tad ću da se nagutam svih strahova od visine zarad iskustva i neuporedive foto-sesije. A ovo? Mogu samo da naslutim kakvo je ovo drogiranje adrenalinom…

Pogledajte pažljivo kako ovi ljudi lete uz pomoć specijalnih odela-krila.

Ostajem bez teksta.

(Tnx Gorancho via FB)… Nastavite sa čitanjem >>

Džepno višenamensko sokoćalo

Ovo se ne viđa svaki dan. Ma šta: ja ovo vidim prvi put.

Kao reakciju na moj prilog sa švajcarskim nožem koji je bio fotka dana prekjuče, moj stari prijatelj i tzv. Komšija (namerno pisano velikom slovom), pride i imenjak nDragan (a u potpisima na Suštini pasijansa D.R. Fairday), prijavio je u komentaru sledeće:
Него, имам једну сличну алатку, видећеш је првом приликом, величине картице, а са футролом. Обичан комад љутог челика, ал’ изрезбарен тако да на себи има, да видимо: нож, одвијач, отварач за лименке, кључеве за шест величина матица, тестерицу, лењир (од свега 4цм)

Dokaz izvučen iz filma

Nova dimenzija legendarnog Kjubrikovog filma: scena se koristi kao dokaz na sudu!
Steve Jobs se povlači. Opet. Možda je poslednji put.Najaktuelnija priča koja se tiče kompanije Apple Inc. je ona o povlačenju Stiva Džobsa sa kormila firme. Pa dobro, baš me briga za to. Čovek je ispunio svoju viziju, očigledno, uspeo je da prenese kult ličnosti u kult tehnike – a Mac… Nastavite sa čitanjem >>

Windows 95: kao da je bilo juče

Na današnji dan pre šesnaest godina, bili smo svedoci najveće marketinške kampanje u istoriji široke potrošnje. Sećam se dobro te stihije.
24. avgusta 1995, objavljen je Windows 95, čime je započeto novo poglavlje u primenjenom računarstvu.

Loading Windows... Loading... Loading... Loading.... Loading.... Lo...

Sad bih ja vama mogao da pričam o tome dan i noć, ali zarekao sam se da se neću baviti idiotskim temama na Suštini pasijansa – a računarstvo je svakako idiotska tema. Pominjem to, stoga, da bih zabeležio jedan kulturološki bitan trenutak u istoriji primenjene tehnologije. A Windows k’o Windows, mo’š misliti… Malo sam ga koristio, pa sam prešao na Windows NT.

Zato je prikladno da vam ispričam vic.… Nastavite sa čitanjem >>

Ko kosi, a ko vodu nosi

Baš sam juče ispratio jednu raspravicu na temu hipoteze kako je jedna kompanija nekad tobože bila dobra, a sad je tobože zla – a ono samo čini sve što je u njenom interesu da ugodi sebi… I onda naiđoh na ovu sliku.
Možete vi voleti ili ne voleti statistiku, ona je uvek surova. I uvek prikazuje tačno to što kreator statistike ima nameru da prikaže… Pazi ovo… Nastavite sa čitanjem >>

Bilo je problema “sa virusima”

Dvojica stalnih posetilaca Suštine pasijansa, Boris i Igor, nezavisno jedan od dugog, poslali su mi upozorenje o reakciji antivirusnog programa na sadržaj priloga na blogu.

U oba slučaja, bila je reč o AV programu ESET NOD, koji ja ne koristim, ali inače čujem od kolega da im se dopada. Da se nisam zarekao da neću zagađivati ovo mesto tako glupim temama kao što su računarstvo i informatika, već bih vam održao oraciju zašto mislim da ne treba više da koristite programe te kategorije na valjano podešenom Windowsu 7.

Drugim rečima, kako vam drago: problem je u tome što ja nemam rešenje za… Nastavite sa čitanjem >>