Utovar nedeljom, 28. oktobar

Jesen, pa to ti je. Lopovi još uvek šetaju ulicama, a prost narod se sprema da se smrzava. Jebali smo ježa kad zagudi zima. No, važno da nam sleduje akademski prosperitet kakav svet nije video.

A sad ću ja da uložim svoje obrazovanje u otkrivanje pozadine strategije obrazovanjaTokom nedelje je osvanula vest da je Radivoj Mitrović, državni sekretar Ministarstva nauke, prosvete, tehnološkog razvoja i gubljenja vremena, izjavio kako očekuje da će u četvrtak (ovaj za nama, prim. Grba) na sednici Vlade biti usvojena strategija obrazovanja čiji je cilj da se do 2020. godine poveća procenat visokoobrazovanih sa 6,5 na 40%.

Ako sam dobro sračunao, po toj strategiji, od 2013. godine do 2020. godine, potrebno je da u Srbiji diplomiraju 340.742 osobe godišnje iliti negde oko 1363 osobe svakog radnog dana (proračun je zasnovan na stanovništvu od procenjenih 7.120.000 stanovnika u Srbiji bez Kosova i 250 radnih dana godišnje).

Kandidat za master na univerzitetu Kilotrend priprema ogled u okviru diplomskog radaI šta sad? Hoće li se usvajanje te strategije posle referencirati kao uspeh vlade? Hoće li i ostali poći tim primerom? Na primer, hoće li sad onaj istinoljubac objaviti strategiju da Srbija do 2018. bude glavni kreditor Evropske unije, što će biti zasnovano na suficitima proisteklim iz strategije dostizanja statusa glavnog izvoznika tehnologije brzih pruga u svetu do 2017?

Nisam u četvrtak pratio vesti, nije me zanimalo da li je strategija zbilja uvedena ili nije, jer je verovatnoća ostvarenja ista bez obzira na to usvajanje. No, do mene je stigla informacija, a da je nisam tražio, da je na Vukajliji osvanuo prikladan poster.

U ovoj zemlji može da priča ko šta hoće. Predlažem da oprostimo konzumentima alkohola u radno vreme i skoncentrišemo se na ove što izgledaju kao da su trezni.

Aj’ pa prvo pustite malo muzike dok čitate ovo.

A tek onako, usput, skrećem vam pažnju na to da je Miloš pokrenuo novu rubriku: Obrada u 13 je posvećena fenomenu obrada klasičnih numera popularne muzike i posledicama koje su neke od obrada izazvale. Koliko sam primetio, Miloš vam zakazuje rasprave na tu temu petkom u jedan popodne…

Stephen Hawking, čovek koji je sam rešavao sve zadatke  iz matematikeCitat nedelje dolazi od onog ko je sve shvatio, pa uz to i izračunao to što je shvatio, pa je onda našao da je tamo pre tri meseca proračuna trebalo izvesti ovu, a ne onu transformaciju, pa je sve ispočetka izveo i rekao da neće moći, a onda je posle rekao da može da se napravi vremeplov, al’ ti kao gorivo treba crna rupa, s tim što crne rupe baš i nisu sasvim crne, nego nekako više tamno-tamno-sive.

Primetio sam da osobe koje tvrde da je sve predodređeno,
te da ništa ne možemo učiniti da bismo to promenili,
gledaju pre nego što pređu put.
Stephen Hawking

Da mu matematika ide perfektno, niko nikad nije ni sumnjao.

Flashback: časopis iz detinjstvaPrva preporuka za čitanje ovog popodneva: Dvadesettreća sličica – “Krug”

U jednom takvom trenutku setio sam se razgovora sa svojim drugom, setio sam se časopisa „Miki“ i njegove plave pozadine. Razmišljao sam da li bih se setio kako izgleda unutrašnjost, kakvi su stripovi unutra. Ne znam ni da li sam tada znao da čitam ili sam samo gledao slike-moji roditelji su se hvalili kako sam rano ovladao ovom veštinom, a pošao sam u školu sa 6 godina, tada sam imao pet. Bože, pa ja nemam više koga da pitam, sa svojih 48 godina doživeo sam da ne poznajem nikoga ko me zna kao dete…

Dolaze hladni dani. Valja se obući toplo.

Baka mi ištrikala.

Preporuka za čitanje i pregled: Predviđanje budućnosti iz perspektive 19. veka.

Transfer znanja po zamisli futurologa 19. veka. Obratite pažnju da su učenici samo dečaci.

Neke slike su začuđujuće tačno pogodile dešavanja. Neke sadrže ideje koje možemo prihvatiti u prenesenom značenju. Tek poneka ideja nije baš primerena pameti, ali tako možemo da sudimo tek iz današnje perspektive; na primer, u 19. veku svakako nisu znali za opasnosti od jonizujućeg zračenja.

Što se tiče priložene slike… Zanimljivo: pogodili su to da nam melju znanje u parčad i da dežurni nema kad da uči. Šteta što ovo nije i doslovno izvedeno: pomoglo bi strategiji obrazovanja do 2020. godine po ideji Vlade Srbije.

(tnx Marko via FB)

KRAVASAKI! Kupite tele i moped po neverovatnoj ceni koju vidite na ekranu! I to nije sve! Naručite u sledećih 1440 minuta, a mi ćemo vam POTPUNO BESPLATNO POKLONITI kašiku od gume!Ne postoji “potpuno besplatno” jer ne postoji ni “delimično besplatno”. Ili je besplatno ili nije.

S tim u paru ide i ono o “besplatnom poklonu”. A kakav to poklon može da bude nego besplatan?

Izvesno, ljudi misle da zvuče pametnije ukoliko gomilaju reči. To naročito važi za one koji rade u marketingu onih prodavaca preko televizije. Koliko nepotrebnih reči!

Marš u Šišatovac svi takvi!

Treća preporuka za čitanje ovog popodneva: GMO je i PR rat – Istraživanja, slučajna otkrića i metodologija diskreditovanja (II)

Jooooj, ko će to sve razumeti! Bolje da ja jedem kao i do sad, šta mi može biti!...Istina, moraćete da donosite vlastite zaključke na osnovu tog čitanja, ali šta ću vam ja.

U međuvremenu, skrenuću pažnju na činjenicu da nije svo seme kukuruza, soje, suncokreta genetski modifikovano, pa čak i kad ga proizvodi Monsanto. Takođe, skrenuću pažnju na to da samo Institut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu (“NS seme”) samo u Ukrajinu isporuči toliko semena da su plantaže veće od teritorije Srbije. Rečju, Monsanto i drugi strani proizvođači semena su nepotrebni.

S druge strane, tržište je otvoreno, a Monsanto i drugi uvoznici u Srbiji valjaju obična, a ne genetski modifikovana semena. To ne umanjuje potrebu da se pažljivo prati šta svi rade, ali ukazuje na to da mnogi ljudi galame o GM hrani ne razumevajući šta se zaista dešava.

Krhko je znanje.

Bluesmobile, ruska verzijaJeste li pripremili auto za zimu? A kad ćete?

A posebno: jeste li obezbedili zimske gume? Čujem od druga iz Beograda da je navala kod vulkanizera veća nego ikada.

Važno je poverenje. A i kao da je bitno to sa cenom hrane: ješćemo strane kredite koje je država uzela da bi sprečila bankrot. Deca naše dece će to DEBELO platiti.Najskuplje celo obrađeno pile od 2 kg, prošlog maja u kikindskim prodavnicama, koštalo je oko 350 dinara. Sad najjeftinije košta oko 450, a ponegde i 800 dinara. Za to vreme, Istinoljubivi Vojvoda Regionalni objašnjava kako smo na dobrom putu oporavka. Razumem ja da političar mora da sere kvake i priča ono što ne misli. Ali možda bi bilo vreme da stavimo Ekonomskog Stratega u ovu Ladu Samaru i pustimo ga da se kliza niz padinu s Pančićevog vrha, baš tamo gde on najviše voli da se bavi na snegu.

Prijatan ručak vam želim. Čak i ako je to neko pile.

2 komentara na temu “Utovar nedeljom, 28. oktobar”

  1. Pa gde ima da se nađe to Predviđanje budućnosti iz perspektive 19. veka?

Komentari su onemogućeni.