Google u čast Dijega Rivere

Danas je 125 godina od rođenja velikog meksičkog umetnika, kralja murala, i Google je u to ime lansirao prikladni doodle.

Google u čast Dijega Rivere (1886 - 1957)

(Ne, ovo stvarno ne smem da propustim – Jan Vennegoor of Hesselink ima da svisne od zavisti… Pazi sad:) Dijego Marija de la Konsepsion Huan Nepomuseno Estanislao de la Rivera i Barijentos Akosta i Rodrigez je rođen 8. decembra 1886. u Gvanahuatou. Ono malo što piše o njemu na Vikipediji na srpskom uglavnom je i dovoljno kao faktografija (više ima da se nađe na engleskoj verziji članka). Tek, valja što pre stići do pregleda njegovih radova, a za to vam preporučujem da skoknete ovde i ovde.

Konkvistadori porobljavaju Meksiko, mural u nacionalnoj palati u Siudad Meksiku. Faksimil murala sam našao na Vikipediji.

No, njegovi murali su ludilo za sebe. Komunista po opredeljenju, Rivera je odlučio da piša uz vetar kad god mu se ukaže prilika za to. Lik je bio toliko popularan i pod inercijom slave da nisu ni primetili da u sred Rokfelerovog centra u Njujorku, u centralnoj auli palate već završava portret Lenjina na muralu. Hot smile Kakav je to ludak bio!…

Čovek na raskršću - rekonstrukcija uništenog murala, umanjena verzija. Ovaj faksimil sam našao na Vikipediji.

Ne, to nije ovaj mural – taj u Rokfelerovom centru su uništili. A ovo je rekonstrukcija, umanjena, koju je Rivera ponovo naslikao na osnovu fotografija koje je njegov asistent načinio neposredno pre uništenja osnovnog komada. Ova rekonstrukcija je postojeća i dalje, na zidu u muzeju lepih umetnosti u Siudad Meksiku.

Postigao je slavu za života, što se za njegovu Fridu nije moglo reći.Nisam znao ništa o Dijegu Riveri dok nisam pogledao film “Frida”. A do tada, čak, znao sam za ime i da je reč o slikaru koji je savremenik i prijatelj Pabla Pikasa, ali sam mislio da je Španac – i da me đavo nosi, nisam znao ništa o njegovim radovima. To sam čačnuo baš nakon pomenutog filma… Ne znam koliko je biografski tačna sva ta priča tamo, ali je dovoljno intreigantno već to što je 25 godina života proveo sa Fridom Kalo, do njene smrti 1954. No, Frida Kalo zaslužuje svoju priču, o njoj ćemo drugi put.

I pravo da vam kažem, tek sad, spremajući ovaj prilog, zavirio sam dovoljno široko (i tek na mahove duboko) u slikarski opus Dijega Rivere. Koji su to đavoli njega gonili da slika tako strastveno i tako čudno, neću znati da kažem. Voleo bih da vidim neki njegov mural uživo. Mislim da bi oni komadi koji su sačuvani u Detroitu mogli biti najbolji kandidati za to. A opet, jebeš SAD, bolje da odem u Siudad Meksiko ako se ukaže prilika.

$#$

1 komentar na temu “Google u čast Dijega Rivere”

Komentari su onemogućeni.